Povijesna zgrada u Ulici Đure Estera 19 u Koprivnici dobila je novo ruho i novu namjenu. U sklopu Pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama Grada Koprivnice obnovljena je zgrada E-19, uređen je novi Muzejski trg te je oblikovano ugodno pješačko šetalište koje povezuje ovaj dio povijesne jezgre grada s okolnim kulturnim sadržajima.
Projektom je nekada zapušten prostor pretvoren u suvremeno i funkcionalno mjesto susreta građana, posjetitelja i kulturnih ustanova. Uz obnovu same zgrade, uređene su zelene površine, postavljena urbana oprema te je stvoren kvalitetan javni prostor koji dodatno naglašava vrijednost povijesne jezgre Koprivnice.
Obnovljena zgrada Esterova 19 dobiva važnu kulturnu ulogu. U njezinu će prizemlju biti smješten Interpretacijski centar fra Fortunata Pintarića, dok će se na katu nalaziti prostori namijenjeni edukacijama, kulturnim programima i radu Muzeja grada Koprivnice.
Ovaj prostor će na suvremen i zanimljiv način približiti građanima i posjetiteljima bogatu kulturnu baštinu Koprivnice. Budući interpretacijski centar imat će zadaću povezivanja vrijedne lokalne povijesti s novim načinima predstavljanja kulturne baštine.
Otvorenjem Interpretacijskog centra fra Fortunata Pintarića obnovljena Esterova 19 postat će novo mjesto susreta kulturne baštine, edukacije i suvremene interpretacije povijesti. Istodobno će trajno čuvati uspomenu na velikog glazbenika čije je stvaralaštvo obilježilo hrvatsku glazbenu baštinu, a Koprivnicu dodatno pozicionirati kao grad koji prepoznaje, čuva i predstavlja svoje kulturno nasljeđe.
Središnje mjesto budućeg interpretacijskog centra pripast će fra Fortunatu Pintariću, jednom od najznačajnijih hrvatskih skladatelja 19. stoljeća te istaknutoj osobi hrvatske glazbene i kulturne povijesti.
Fortnat (Josip) Pintarić rođen je 3. ožujka 1798. godine u Čakovcu. Nakon školovanja u Zagrebu i Varaždinu stupio je u franjevački red te se tijekom života istaknuo kao svećenik, profesor. orguljaš, skladatelj i promicatelj hrvatskog jezika. Kao gimnazijski profesor predavao je vjeronauk, povijest, prirodopis, zemljopis i matematiku, a istodobno je podučavao mlade u pjevanju i sviranju.
Bio je snažan zagovornik ilirskog pokreta te se zalagao za uvođenje hrvatskog jezika u crkveno pjevanje. Upravo zbog toga sastavio je molitvenu knjižicu iz koje su njegovi učenici mogli moliti i pjevati na hrvatskom jeziku.
Među njegovim najvažnijim djelima ističe se kantual “Crkvena lira”, zbirka pučkih crkvenih pjesama koju je stvarao godinama. U pripremi ovoga djela surađivao je i s koprivničkim književnikom Đurom Esterom, koji je tekstove prilagodio hrvatskom književnom jeziku. Upravo je tijekom Pintarićeva djelovanja u Koprivnici njihova suradnja postala osobito plodna.
Dana 24. veljače 1867. godine dovršio je rukopis kantuala te svojim subraći rekao: “Djelo je gotovo te bih još želio da ga vidim štampanim”. Iste je noći preminuo te je pokopan u kripti crkve sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici.
Hrvatskoj je ostavio više od 500 glazbenih djela neprocjenjive vrijednosti. Prema navodima Krešimira Filića, njegov opus obuhvaća 40 misa, 12 zbirki crkvenih popijevaka, 23 figuralne crkvene popjevke, 12 skladbi za orgulje, dvije upute za pjevanje, sedam svjetovnih popijevaka i 14 svjetovnih instrumentalnih skladbi. Zbog iznimnog opsega kvalitete svojega stvaralaštva često ga nazivaju i “hrvatskim Mozartom”.
Izvor: „Koprivnički glazbeni bardovi“, Marija Jurišan, u knjizi: „Koprivnica – izabrane teme“, 1997., 145. i 146. str.)
