Jesenski dio izložbene sezone Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama donosi pravu poslasticu. U petak (2. 10.) s početkom u 18 sati otvorit će se izložba Zemlja i Podravina koja predstavlja djela umjetnika, članova Udruženja umjetnika Zemlja iz kolekcija Vrga i Vukosavić.
Udruženje umjetnika Zemlja je nezaobilazna sastavnica svakog presjeka, pregleda ili geneze Hlebinske škole i hrvatske naivne umjetnosti uopće. Stoga je njeno predstavljanje u Galeriji naivne umjetnosti od iznimne važnosti. Zahvaljujući angažmanu Marijana Špoljara, velikog poznavatelja i pratitelja naivne umjetnosti još od njenih „zlatnih vremena“ te nepresušnoj energiji i želji za konačnom kvalitetnom revalorizacijom tog fenomena, galerija u Hlebinama danas predstavlja dvije velike i važne privatne kolekcije. Kolekcije Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića okupljaju dragulje zemljaške umjetnosti predstavljajući glavne protagoniste Udruženja čime omogućuju sveobuhvatnu kontekstualizaciju i shvaćanje razvojne putanje i preduvjeta nastanka Hlebinske škole. Osnivači grupe Zemlja iz 1929. bili su: Antun Augustinčić, Vinko Grdan, Krsto Hegedušić (tajnik), Drago Ibler (predsjednik), Leo Junek, Frano Kršinić, Omer Mujadžić, Oton Postružnik, Kamilo Ružička i Ivan Tabaković. Zemljaši su u svom manifestu uz prvu izložbu jasno istaknuli kako umjetnost i život jedno pa je stoga potrebno stvarati u duhu vremena u kojem živimo kako bi se u konačnici djelovalo na promjenu socijalnog statusa i društvenog stanja općenito. Glavni razlog formiranja grupe Zemlja sadržan je u težnji da se kolektivnom suradnjom članova dođe do likovne koncepcije koja bi odgovarala današnjim potrebama naše sredine.
Ideja o promjeni likovne scene rasla je u Hegedušiću postupno, dijelom iz vlastitih iskustava i osobnih zaključaka, ali velikim dijelom ponukana i Krležinim stavovima o umjetnosti, o odnosu ideologije i kulture, o našoj likovnoj sceni, o epigonstvu, itd. Barem tri Krležine objekcije postale su lektira ne samo za formuliranje Hegedušićeva likovna nazora, stila i tematike nego su unesene i kao zemljaške smjernice. To su, dakako, Krležine komparacije brabantskog i sjevernohrvatskog pejsaža (ali i načina života, pri čemu panonski ambijent „kasni“ u razvoju više od tristo godina, jer je isti kao na Brueghelovim slikama iz 16. stoljeća), pa socijalna usmjerenost koja se kod pisca najplastičnije čita u Groszovom crtežu te, konačno (ali i paradoksalno, s obzirom na nabrojene strane uzore), zazivanje stvaranja vlastitog izraza, napuštanjem „zapadnih importa“. Dakle, bez obzira na proklamiranje „našega izraza“ nedvojbeni su europski uzori, pa i izvori, kako u pojedinačnim, stilskim i tematskim izrazima, tako i u općem duhu jednog dijela kulturnog stvaralaštva, shvaćenoga kao progresivna, emancipatorska, socijalno osviještena snaga, odgovorna prema povijesti, prostoru i vremenu u kome nastaje. Stoga nije neobično da je i likovna produkcija zemljaša, posebno u slikarstvu, bila vezana uz selo, zemlju, poljoprivredu, seljake ili uz pauperizirano seljaštvo koje je završavalo u bijednim predgrađima.
Izložba Zemlje iz zbirki Vrga i Vukosavić svedena je na imena izlagača koji su nekim životnim okolnostima ili drugim činjenicama bili trajno ili privremeno vezani uz tu panonsku zemlju, Podravinu ili još uži toponim – Hlebine. Predstavljeni su autori/ca: Marijan DETONI, Petar FRANJIĆ, Ivan GENERALIĆ, Vinko GRDAN, Branka HEGEDUŠIĆ, Krsto HEGEDUŠIĆ, Željko HEGEDUŠIĆ, Edo KOVAČEVIĆ, Franjo MRAZ, Oton POSTRUŽNIK, Vilim SVEČNJAK, Ivan TABAKOVIĆ, Đuro TILJAK.
BORIS VRGA rođen je u Mrzljakima kraj Karlovca 1953. godine. Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu te specijalizirao pulmologiju.
Iz povijesno-umjetničkog područja dosada je objavio sljedeće monografske naslove: Gašpar Bolković Pik (2000.), Posavski Antej – Ivan Antolčić (2001.), Stoljeća petrinjske likovnosti (2002.), Milan Steiner (2004.), Sisački likovni vijek (2006.), Vilim Muha (2007.), Prvoupisani studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (2007.), Marijan Glavnik (2008.), Lovro Findrik (2009.), Mladen Pejaković (koautor, 2009.), Đorđe Petrović: Akvareli (2012.), Tuberkuloza i likovnost (2012.), Ivan Antolčić – ilustracije (2014.), Petrinjski atelijeri (2015.), 30 godina Galerije „Krsto Hegedušić“ (koautor, 2018.), Ženska udruga za narodno tkivo i vezivo u Petrinji (2020.) i Petrinjska keramika (2025.) Slike iz njegove kolekcije prezentirane su na desetak samostalnih i dvadesetak skupnih izložbi. Živi i radi u Petrinji.
HRVOJE VUKOSAVIĆ rođen je u Zagrebu 1969., gdje je pohađao osnovnu i srednju školu te završio Pravni fakultet. Po završetku fakulteta pa sve do danas radi kao odvjetnik u Zagrebu.
Od 1996. godine, kada je nabavio svoj prvi crtež pa do danas, što samostalno, što posudbom slika za izložbe, sudjelovao je u ostvarenju preko dvadeset izložbi hrvatskog slikarstva.
