Kratka šetnja kroz povijest Koprivnice – I. dio I. Koprivnica je srce i duša Podravine. Pogotovo se to odnosi na staru koprivničku jezgru. Iako nam se danas u toj staroj Koprivnici smiješe još jedino barokne, klasicističke ili secesijske fasade više ili manje očuvanih zdanja, ipak se iza njih nazire živi Koprivničanci koji su stvarali taj […]
Kratka šetnja kroz povijest Koprivnice – I. dio Pročitaj više >
Kiparski atelier – radionica i učionica U toku 1983. godine svoj prvi uređeni kiparski atelier dobila je i Koprivnica: izgradio ga je akademski kipar i restaurator Josip Fluksi, koji je inače zaposlen kao kustos u Muzeju grada Koprivnice. Nakon niza godina težnje da izgradi svoj adekvatni radni kutak, Fluksi je uspio urediti primjernu kiparsku radionicu
Kiparski atelier – radionica i učionica Pročitaj više >
MILAN STEINER (1984 – 1918) Slikarski genij tihe sudbine 12/03/2013 Veliko otkriće malog formata u fundusu umjetnina Muzeja grada Koprivnica Tijekom prvih mjeseci 2013. godine revizija muzejska građe i muzejske dokumentacije odjela umjetnina Muzeja grada Koprivnice temeljitom valorizacijom i revalorizacijom postojećih predmeta umjetničke baštine i popratne muzejske dokumentacije te utvrđivanjem fizičkog stanja i vrijednosti svake
MILAN STEINER (1984 – 1918) Slikarski genij tihe sudbine Pročitaj više >
Mariška band – Zapisi i poneko sjećanje povodom 25 godina od Bakine smrti Kako mi je svojedobno rekao doktor Vladimir Malančec, jedna od legendi koprivničkog javnog života, baka Mariška Holoubek nije pouzdano rođena 1904. u Esztergomu u Mađarskoj, nego ranije („ona Vam je, znate, generacija moga brata Fedora“, a slikar Fedor Malančec rođen je 1898,).
Mariška band – Zapisi i poneko sjećanje povodom 25 godina od Bakine smrti Pročitaj više >
Mijo Kovačić – nove slike starog majstora naive (u povodu 75. obljetnice života) U slikarstvu Mije Kovačića nema poze ni pretvaranja. Stvarnost je puna emocija, predstavljena onakva kakva je, opora i gruba, i upravo je zbog svoje iskrenosti tako tajanstvena i bajkovita. U krajolicima Podravine Mijo Kovačić nalazi i prikazuje nevine i memljive prostore između
Mijo Kovačić – nove slike starog majstora naive (u povodu 75. obljetnice života) Pročitaj više >
Doprinos Mire Kolar Dimitrijević proučavanju povijesti podravske književnosti – O Mihovilu Pavleku Miškini Uvod Tijekom dugogodišnje istraživačke karijere, posvećene uglavnom arhivskim i historiografskim istraživanjima, među kojima posebno mjesto pripada istraživanjima povijesti Podravine, prof. dr. sc. Mira Kolar Dimitrijević tri je knjige i nekoliko članaka posvetila i ličnostima iz Podravine koje su se znatnije bavile
Koprivničkih osam knjiga U toku 1980. godine u Koprivnici je izdano osam knjiga, kojima se nastavlja bogata nakladnička djelatnost u ovom gradu. Muzej grada Koprivnice izdao je četiri knjige, „Podravka“ dvije, te „Bilokalnik“ i „Sloga“ po jednu. O svakoj od izdanih knjiga navest ćemo tek osnovne podatke. Na kraju valja navesti da je u toku
Koprivničkih osam knjiga Pročitaj više >
Zemlja tu na srcu mom – Zemlja u arheologiji Predstavljanje teme zemlje u arheološkom kontekstu se na prvi pogled čini jednostavnim jer se radi o materijalu koji dominira arheološkim razdobljima od neolitika, tj. početka sjedilačkog načina života vezanog uz poljoprivrednu obradu. Razmišljajući o zemlji kao materijalu u prvi se plan nameće njena veza s keramičkim
Zemlja tu na srcu mom – Zemlja u arheologiji Pročitaj više >
Stotinu godina od gradnje dvorane „Domoljub“ u Koprivnici Osnutak i rane godine društva Domoljub Domoljub je bilo drugo kulturno-prosvjetno društvo u Koprivnici. Djelovalo je od 1909. godine do Drugog svjetskog rata i osnovano je pod nazivom Hrvatsko obrtničko-radničko obrazovno i pjevačko društvo „Domoljub“. Ciljeve osnivanja nalazimo zapisane na više mjesta, a možemo reći da je
Stotinu godina od gradnje dvorane „Domoljub“ u Koprivnici Pročitaj više >
STAROHRVATSKA KOPRIVNICA (Od pretpovijesti do gradnje utvrde) O povoljnom smještaju grada Koprivnice i perifernih njegovih dijelova rječito govori i podatak o četrdesetak do danas poznatih nalazišta iz razdoblja od oko 3500 godina prije Krista do 16. stoljeća, tj. do turskih ratova. Premda zasada nije pronađen trag naseljavanja prvih zemljoradnika iz neolitika – mlađeg kamenog doba,
STAROHRVATSKA KOPRIVNICA (Od pretpovijesti do gradnje utvrde) Pročitaj više >
